Prava u sustavu socijalne skrbi prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN(16/17)

Dragi članovi HULL-a!

Za vas smo pripremili pregled informacija koje vam mogu koristiti pri ostvarivanju prava na novčane potpore u sustavu socijalne skrbi. Riječ je o pravu na doplatak za tuđu pomoć i njegu te pravu na osobnu invalidninu.
U prilogu ćete naći zakonske odredbe koje se odnose na ta dva prava i obrazac Zahtjeva za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu.

Prije podnošenja Zahtjeva obavezno pročitajte informacije na sljedećoj stranici: https://gov.hr/moja-uprava/obitelj-i-zivot/socijalna-skrb/prava-i-usluge-za-osobe-s-invaliditetom-iz-sustava-socijalne-skrbi/pravo-na-doplatak-za-pomoc-i-njegu/1803

ili skraćeno na: http://www.czssn.hr/prava-iz-sustava-socijalne-skrbi/novcane-naknade-i-potpore/doplatak-za-pomoc-i-njegu/

Osim popunjenoga Zahtjeva treba pribaviti i sljedeće:

1. rodni list za sve članove obitelji
2. domovnica za sve članove obitelji
3. potvrda o ostvarenome prihodu u zadnja tri mjeseca (mirovina, plaća, novčana naknada, novčana naknada Zavoda za zapošljavanje, porodna naknada, privremeni prihod, jednokratni prihod – darovanja, odštete, otpremnine, nagrade i dr.)
4. kopija liječničke dokumentacije (nalazi, specijalističke pretrage, povijesti bolesti i sl.) u dva primjerka
5. kopija osobne iskaznice u dva primjerka.

Ta se dokumentacija zaprima na nadležnome centru za socijalnu skrb koji je onda upućuje na Povjerenstvo za procjenu ostvaruje li podnositelj zahtjeva pravo na pomoć.

U Zagrebu se na procjenu čeka i do godinu dana, u manjim sredinama od jednoga mjeseca do nekoliko mjeseci. Naknadno se u postupku zahtijeva sljedeće:

1. izvadak iz zemljišnih knjiga za podnositelja zahtjeva, odnosno za sve odrasle članove obitelji
2. izvadak iz katastra za podnositelja zahtjeva, odnosno za sve odrasle članove obitelji.

Kad i ako Povjerenstvo zaključi da podnositelj zahtjeva ima pravo na doplatak za pomoć i njegu, prima puni mjesečni iznos od 500 kuna ili smanjeni mjesečni iznos od 350 kuna.

Naša je pretpostavka da se na hematološke bolesti odnosi sljedeća zakonska odredba: Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu neovisno o prihodima i mogućnosti pružanja pomoći i njege od strane člana obitelji ima osoba s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju.

Kako vidite, tu je puno ako i kad, ali s obzirom da su neki naši članovi to pravo ostvarili, vjerujemo da bi se to pravo ipak trebalo moći ostvariti.

Podrobnije informacije svaki bi član trebao provjeriti osobno u mjesno nadležnome centru za socijalnu skrb.

 

1.   Prava u sustavu socijalne skrbi prema Zakonu o socijalnoj skrbi NN(16/17)

Institut osobne invalidnine i institut doplatka za pomoć i njegu

1.1. Institut osobne invalidnine

Temeljem članka 25. pozitivnog Zakona o socijalnoj skrbi (NN 16/17 dalje: ZZS) prava u sustavu socijalne skrbi su: zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, socijalne usluge te naknada za ugroženog kupca energenata. Temeljem čl. 27. ZZS – a osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade, te iznos drugih prava iz čl. 25. ZZS – a odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI NN(16/17)

7. Osobna invalidnina

Članak 54. (NN 152/14, 99/15)

(1) Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, u svrhu zadovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.

(2) Pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati:

– osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje po drugoj osnovi

– osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu

– osobi koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

– djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima.

(3) Pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu sukladno odredbama ovoga Zakona ili na temelju drugih propisa.

(4) Pravo na osobnu invalidninu priznaje se s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a isplaćuje se mjesečno.

(5) Vrstu i težinu invaliditeta te vrstu i težinu promjene u zdravstvenom stanju pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Članak 55. (NN 152/14, 16/17)

(1) Osobna invalidnina za osobu koja nema vlastiti prihod iznosi mjesečno 250% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako osoba iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa iz stavka 1. ovoga članka i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno u kojem je pokrenut postupak po službenoj dužnosti.

(3) U prihod iz stavka 2. ovoga članka ne uračunava se zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja koja je ostvarena na temelju ovoga Zakona, mirovina do iznosa najniže, odnosno minimalne mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staža, novčana sredstva korisnika zajamčene minimalne naknade koji sudjeluje u radovima za opće dobro iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona ostvarena po osnovi zaposlenja u javnom radu, ortopedski dodatak, sredstva za uzdržavanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima, stipendija za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje i doplatak za djecu.

Članak 56. (NN 152/14)

(1) Korisniku osobne invalidnine koji se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora, te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju dužem od dva mjeseca pravo na osobnu invalidninu miruje.

(2) Centar za socijalnu skrb rješenjem o mirovanju prava na osobnu invalidninu obustavlja isplatu osobne invalidnine dok mirovanje prava na osobnu invalidninu traje.

(3) Centar za socijalnu skrb donosi rješenje o prestanku mirovanja prava na osobnu invalidninu i nastavku isplate osobne invalidnine s danom prestanka okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Pravo na osobnu invalidninu regulirano čl. 54.-56. ZSS-a, priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, a svrha joj je zadovoljavanje životnih potreba te osobe za uključivanje u svakodnevni život zajednice.

Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupcima ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima (NN 110/14, dalje: Pravilnik), određuje što se smatra teškim invaliditetom i trajnom teškom promjenom u zdravstvenom stanju. Teški invaliditet su tjelesna, intelektualna, osjetilna ili mentalna oštećenja zbog kojih osoba ne može izvoditi aktivnosti primjerene njenoj životnoj dobi jer je potpuno ovisna o brizi druge osobe. Trajna promjena u zdravstvenom stanju postoji kada se zbog tih oštećenja ili rijetke ili maligne bolesti koje neposredno ugrožavaju život, suvremenim liječenjem i suvremenim rehabilitacijskim postupcima ne može postići poboljšanje u zdravstvenom stanju osobe, a pri utvrđivanju teške trajne promjene ocjenjuje se prijeka potreba trajne pomoći i njege druge osobe u punom opsegu te navedena mjerila (npr. nesposobnost samostalnog kretanja i uz ortopedska pomagala, korištenje respiratora, hranjenje putem sonde). Posljednja mjerila se uzimaju u obzir i pri utvrđivanju postojanja teškog invaliditeta. Prema tome, osobe kod kojih postoje navedene okolnosti mogu ostvariti pravo na osobnu invalidninu.

Osim teškog invaliditeta ili druge teške trajne promjene u zdravstvenom stanju, da bi se priznalo pravo na osobnu invalidninu prema odredbama ZSS-a, to pravo ne smije biti priznato prema posebnim propisima kao što su npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji (NN 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 33/13, 148/13, 92/14) i Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN 33/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01,  103/03, 148/13). Ti zakoni propisuju posebne načine utvrđivanja stupnja tjelesnog oštećenja i drugačije iznose osobne invalidnine za ovlaštenike koji su navedeni u tim propisima.

Treba istaknuti da se ovo pravo ne može priznati niti osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu niti djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu bilo po odredbama ZSS-a ili posebnog propisa.

Također, ne može je ostvariti niti:

- osoba koja u vlasništvu ima drugi stan ili kuću, osim onih koje koristi za stanovanje, a koje može otuđiti ili iznajmiti i tako si osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu,

- osobi koja je vlasnik poslovnog prostora kojeg ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti,

- dijete do godinu dana života;

Mjesečni iznos osobne invalidnine za osobu koja ne ostvaruje vlastiti prihod je 250% osnovice (1250 kuna).

https://gov.hr/moja-uprava/obitelj-i-zivot/socijalna-skrb/prava-i-usluge-za-osobe-s-invaliditetom-iz-sustava-socijalne-skrbi/pravo-na-osobnu-invalidninu/1802

Ako osoba ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, izračunava se kao razlika između gore spomenutog iznosa i prosječnog prihoda ostvarenog u tri mjeseca koja prethode podnošenju zahtjeva (prilog I), odnosno pokretanju postupka za utvrđivanje ovog prava po službenoj dužnosti. Na primjer, ako korisnik osobne invalidnine piše povremeno izvještaje za novine i u travnju 2017. od toga ostvari 500 kuna, svibnju 2017. 750 kuna i u srpnju 250 kuna prihoda, pripada mu pravo koje je razlika iznosa od 1250 kuna i iznosa od 500 kuna, to jest, ostvaruje osobnu invalidninu u visini od 750 kuna.  U prihod se ne uračunava zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja koja je ostvarena na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, mirovina do iznosa najniže, odnosno minimalne mirovine ostvarene za 40 godina mirovinskog staža, ortopedski dodatak, sredstva za uzdržavanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima, stipendija za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje i doplatak za djecu.

Nije propisan prestanak prava na osobnu invalidninu već njeno mirovanje dok se korisnik nalazi u pritvoru, istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora te ako boravi u inozemstvu neprekidno duže od dva mjeseca. Centar za socijalnu skrb rješenjem o mirovanju prava na osobnu invalidninu obustavlja isplatu osobne invalidnine dok mirovanje prava na osobnu invalidninu traje, te donosi rješenje o prestanku mirovanja prava na osobnu invalidninu i nastavku isplate osobne invalidnine s danom prestanka okolnosti zbog kojih je pravo mirovalo.

Prilog I: Obrazac osobna invalidnina

1.2. Institut doplatka za pomoć i njegu

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI NN(16/17)

8. Doplatak za pomoć i njegu

Članak 57. (NN 152/14, 99/15)

(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

(2) Pravo na doplatak za pomoć i njegu ne može se priznati osobi:

– koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju

– koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu

– koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

– ako prosječni mjesečni prihod samca prelazi iznos od 250% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno ako prosječni mjesečni prihod članova kućanstva prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti

– ako doplatak za pomoć i njegu može ostvariti po posebnom propisu

– kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa

– kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima.

(3) Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje centar za socijalnu skrb s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

(4) U prihod u smislu stavka 2. podstavka 4. ovoga članka ne uračunavaju se novčana sredstva korisnika zajamčene minimalne naknade koji sudjeluje u radovima za opće dobro iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona ostvarena po osnovi zaposlenja u javnom radu.

Članak 58.

(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.

(2) Vrstu i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.

Članak 59. (NN 152/14)

(1) Visina doplatka za pomoć i njegu iznosi:

– u punom iznosu 100% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona

– u smanjenom iznosu 70% osnovice iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Korisniku doplatka za pomoć i njegu za vrijeme koje provodi u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi dulje od 15 dana pravo na doplatak za pomoć i njegu miruje.

(3) Centar za socijalnu skrb rješenjem o mirovanju prava na doplatak za pomoć i njegu obustavlja isplatu doplatka za pomoć i njegu dok mirovanje prava na doplatak za pomoć i njegu traje.

(4) Centar za socijalnu skrb donosi rješenje o prestanku mirovanja prava na doplatak za pomoć i njegu i nastavku isplate doplatka za pomoć i njegu s danom prestanka okolnosti iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 60.

(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu, neovisno o uvjetima iz članka 57. stavka 2. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, priznaje se:

– osobi s težim invaliditetom

– osobi s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju ili

– slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja nije osposobljena za samostalan život i rad.

(2) Pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu, neovisno o uvjetima iz članka 57. stavka 2. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona, priznaje se:

– slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja je osposobljena za samostalan život i rad ili

– osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti.

Članak 61.

(1) Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života tog djeteta po posebnim propisima.

(2) Dijete za koje roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.

Članak 62.

Korisniku prava na doplatak za pomoć i njegu iznimno se može priznati i usluga pomoći u kući za zadovoljenje pojedine potrebe iz članka 57. stavka 1. ovoga Zakona koju mu ne mogu pružiti članovi obitelji.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu regulirano je čl. 57.-62. ZSS-a, a priznaje osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama, uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, svlačenju i oblačenju, održavanju osobne higijene i obavljanju drugih životnih potreba.

Neće se priznati ovo pravo ako:

a) osoba već ostvaruje pravo na osobnu invalidninu na temelju ZSS-a ili drugih propisa,

b) joj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga ili u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi ili organizirano stanovanje,

c) djetetu do godine dana života, te

d) u drugim navedenim slučajevima kad se smatra da se toj osobi mogu pribaviti potrebna materijalna sredstva za ostvarenje svojih životnih potreba.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu nema ni dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 59/17, dalje: ZRRP). Djetetu za koje roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koje također propisuje ZRRP, je moguće ostvariti pravo na doplatak i njegu u smanjenom iznosu ako ispunjava uvjete propisane ZSS-om.

Korisniku prava na doplatak za pomoć i njegu se iznimno može priznati i usluga pomoći u kući za zadovoljenje jedne od spomenutih potreba ako mu je ne mogu pružiti članovi obitelji.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu se može priznati u punom ili smanjenom opsegu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege u punom ili smanjenom opsegu. Kad postoji prijeka potreba pomoći i njege u punom, a kad u smanjenom opsegu propisuje čl. 47. Pravilnika. Prijeka potreba trajne pomoći i njege druge osobe u punom opsegu postoji kad osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sama udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima jer se ne može, ni uz pomoć ortopedskih pomagala, samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblačiti se i svlačiti, održavati osobnu higijenu i obavljati druge osnovne fiziološke potrebe. Prijeka potreba trajne pomoći i njege druge osobe u smanjenom opsegu postoji kad osoba zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može potpuno udovoljiti osnovnim životnim zahtjevima jer se ne može samostalno kretati izvan stana radi nabave osnovnih životnih potrepština i korištenja zdravstvene zaštite. Prijeka potreba privremene pomoći i njege druge osobe, bilo u punom ili smanjenom opsegu postoji kada ta osoba zbog promjena u zdravstvenom stanju ne može sama ispunjavati neku od spomenutih potreba.

Visina ovog doplatka u punom iznosu je 100% osnovice koju utvrđuje Vlada (500 kuna), a u smanjenom iznosu 70% osnovice (350 kuna).

https://gov.hr/moja-uprava/obitelj-i-zivot/socijalna-skrb/prava-i-usluge-za-osobe-s-invaliditetom-iz-sustava-socijalne-skrbi/pravo-na-doplatak-za-pomoc-i-njegu/1803

Potencijalni korisnik mora podnijeti zahtjev (prilog II) nadležnom centru za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta korisnika. Pravo se ostvaruje temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb prema prebivalištu korisnika. Pravo se priznaje s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Određeno je da pravo na doplatak za pomoć i njegu miruje za vrijeme koje korisnik provodi u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi dulje od 15 dana. Centar za socijalnu skrb rješenjem o mirovanju prava na doplatak za pomoć i njegu obustavlja njegovu isplatu, te donosi rješenje o prestanku mirovanja prava na doplatak za pomoć i njegu i nastavku njegove isplate s danom prestanka okolnosti zbog kojih je pravo mirovalo.

Općenito, prava iz socijalne skrbi se ne priznaju ako bi osoba mogla svojim radom, na temelju prava iz posebnih propisa, od svoje imovine te iz drugih izvora osigurati uzdržavanje u mjeri dovoljnoj za ostvarenje osnovnih životnih potreba.

Treba imati na umu i da se priznavanjem nekih od spomenutih prava gubi pravo na ostvarivanje nekih drugih prava iz socijalne skrbi.

Adrese i telefonske brojeve centara za socijalnu skrb možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

http://www.mspm.hr/adresar-ustanova/1673

Prilog II: Obrazac doplatak za pomoć i njegu

2.   Vještačenje u sustavu socijalne skrbi

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI NN(16/17)

Članak 106. (NN 152/14)

(1) Ako je u postupku prije donošenja rješenja o pravima u sustavu socijalne skrbi ili drugim pravima po posebnim propisima, potrebno utvrditi činjenice vezane za zdravstveno stanje propisane kao uvjet za priznavanje prava po ovom Zakonu ili po posebnim propisima, centar za socijalnu skrb ili drugo nadležno tijelo će zatražiti nalaz i mišljenje područne ustrojstvene jedinice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu.

(2) Ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravima iz socijalne skrbi, odnosno drugim pravima po posebnim propisima u svezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, Ministarstvo ili drugo nadležno tijelo drugog stupnja, prije donošenja rješenja o žalbi može pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu.

Vještačenje se provodi kada je to potrebno radi ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, kao i u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja NN (95/15) ili posebnim propisom.

VJEŠTAČENJE je postupak utvrđivanja vrste, stupnja i težine tjelesnog ili mentalnog oštećenja, vrste i težine psihičke bolesti, potpune nesposobnosti za rad, trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju, postojanja sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samozbrinjavanje ,prijeke potrebe stalne ili privremene pomoći i njege druge osobe i njezin opseg, postojanje potrebe individualnog rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije.

Vještačenje se provodi na zahtjev nadležnog tijela koje odlučuje o pravima u ranije navedenim područjima, a za ostvarivanje kojih je potreban nalaz i mišljenje tijela vještačenja. Vještačenje obavljaju Vijeća vještaka/Vijeća viših vještaka: doktori medicine, socijalni radnici, psiholozi, stručnjaci edukacijsko rehabilitacijskog profila i pedagozi.

Ovisno o postupcima za ostvarivanje prava, potrebno je obratiti se u sljedeće institucije:

U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnose se zahtjevi za:

·       utvrđivanje radne sposobnosti,

·       utvrđivanje % oštećenja organizma/tjelesnog oštećenja,

·       za znak pristupačnosti i cestarinu,

·       utvrđivanje prava na staž s produljenim trajanjem,

·       uvećani dječji doplatak;

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje podnose se zahtjevi:

·       za ostvarivanje prava na dopust ili rad u polovici punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju i prijenos prava iz Zakona o potporama na jednog roditelja;

U Centru za socijalnu skrb podnose se zahtjevi za ostvarivanje prava na:

·       osobnu invalidninu,

·       doplatak za pomoć i njegu (puni i smanjeni opseg),

·       status roditelja njegovatelja/Status njegovatelja,

·       naknada do zaposlenja,

·    Socijalne usluge (pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja – integracija, boravak, smještaj, organizirano stanovanje);

U Uredima državne uprave podnose se zahtjevi za ostvarivanje prava na:

·      zdravstvenu zaštitu,

·     prava prema Zakonu o hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata (RVI, znak pristupačnosti, stupanj ortopedskog dodatka, uzrok smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, potreba njege i pomoći druge osobe).

 

Napomena: obrasci iz priloga I i II su okvirni orijentir, nauputnije je pripadajuće obrasce uzeti u nadležnom Centru sa socijalnu skrb prema mjestu prebivališta korisnika.

PREUZIMANJE PRILOGA U .doc FORMATU:

ZAHTJEV ZA PRIZNAVANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU

ZAHTJEV ZA PRIZNAVANJE PRAVA NA OSOBNU INVALIDNINU

HULL Info

Hrvatska udruga leukemija i limfomi
Trg hrvatskih velikana 2/ll
10 000 Zagreb
Tel/Fax: 01 4873 561
Mob: 091 4873 561
E-mail: udruga.hull.zagreb@gmail.com
IBAN HR 36 2340 0091 1100 4711 4

Kontakt

Dražen Vincek – predsjednik
Telefon / Fax: +385 1 4873 561
Mobitel: +385 91 4873 561

Tajnica: Mobitel: 091 48 73 561

Sponzori

Novartis Oncology
Janssen
Roche
Genzyme
Celgene
Takeda
Amgen