SVJETSKI DAN SVJESNOSTI O MDS-u (mijelodisplastičnom sindromu) – Zadar 20-21.10.2017

Hrvatska udruga leukemija i limfomi (HULL) obilježava 25. listopada Svjetski dan svjesnosti o mijelodisplastičnom sindromu. Mijelodisplastični sindrom (MDS) sačinjava skupina tumora koštane srži obilježenih poremećenom diferencijacijom, morfologijom i sazrijevanjem hematopoetskih stanica uz povećani rizik progresije bolesti u akutnu mijeloičnu leukemiju. Liječenje mijelodisplastičnog sindroma uglavnom se usredotočuje na smanjenje ili prevenciju komplikacija bolesti. U nekim slučajevima mijelodisplastični sindrom se liječi transplantacijom koštane srži, što može pomoći u produljivanju životnog vijeka bolesnika. To je rijetka bolest koja se najčešće javlja kod starijih ljudi, no od nje mogu oboljeti i mlađe osobe.

Svjetski dan svjesnosti o MDS-u, koji se od prije pet godina obilježava u cijelome svijetu, HULL je obilježio svojim projektom „Znanjem do zdravlja“, prvo u Hrvatskom Narodnom Kazalištu Zadar (Široka ulica 8.) humanitarnim koncertom Danijele Martinović pod nazivom „Sve što srce poželi“ dana 20. listopada 2017., s početkom u 20:00 sati. Također, 21. listopada 2017. u vremenu od 10:00-12:00 sati održano je predavanje u Velikoj koncertnoj dvorani Kneževe Palače, Poljana Šime Budinića 3 u Zadru na temu te hematološke bolesti, i to pod nazivom „Nisi sam“.

Predavanja su dostupna za pogledati i na YouTube.

Galeriju fotografija pogledajte na HULL Facebook stranici.

Isto tako, dana 25. listopada 2017. od 10:00-12:00 sati Podružnica Varaždin održat će informativni štand na Franjevačkom trgu u Varaždinu.

O MDS-u:

MDS nije nova bolest, iako je prošlo dosta vremena do prepoznavanja i povezivanja svih znakova bolesti. Početkom 20. stoljeća primijećeno je da se kod nekih bolesnika s akutnom mijeloičnom leukemijom prije pojave leukemije pojavilo dugotrajno razdoblje anemije i nenormalne proizvodnje krvnih stanica. Prvi opis te „pred-leukemije“ kao samostalnog stanja objavljen je 1953. godine. Sindrom je preuzimao različita imena dok se 1976. godine nije popularizirao naziv MDS. Očekivani tijek MDS-a se kod oboljelih može vrlo razlikovati. Iskustvo je pokazalo da određene karakteristike bolesti utječu na prognozu i vjerojatnost da se razvije u akutnu mijeloičnu leukemiju.

Nepoznat uzrok nastanka MDS-a

Uzrok za nastajanje MDS-a većinom nije poznat. Kod manjeg broja oboljelih moguće je da je MDS povezan s jakom izloženošću kemikalijama, na primjer nekim otapalima ili pesticidima. MDS može nastati i kao posljedica liječenja malignih neoplazmi citostaticima ili zračenjem s ionizirajućim zrakama. Ovo je takozvani sekundarni ili liječenjem prouzročeni MDS. Poznato je da bolesnici koji su liječeni zbog karcinoma dojke, testisa, Hodgkinove bolesti i ne-Hodgkinova limfoma imaju povećan rizik za razvijanje MDS-a i 10 godina nakon završetka liječenja. Sekundarni MDS može se razviti kod bolesnika nakon transplantacije solidnog organa, a dovodi se u vezu s imunosupresivnom terapijom. Nema dovoljno dokaza o utjecaju pušenja na razvoj MDS-a, ali poznato je da je rizik za razvoj akutne mijeloične leukemije 1.6 puta veći kod pušača, nego nepušača.

Dražen Vincek

HULL Info

Hrvatska udruga leukemija i limfomi
Trg hrvatskih velikana 2/ll
10 000 Zagreb
Tel/Fax: 01 4873 561
Mob: 091 4873 561
E-mail: udruga.hull.zagreb@gmail.com
IBAN HR 36 2340 0091 1100 4711 4

Kontakt

Dražen Vincek – predsjednik
Telefon / Fax: +385 1 4873 561
Mobitel: +385 91 4873 561

Tajnica: Mobitel: 091 48 73 561

Sponzori

Novartis Oncology
Janssen
Roche
Genzyme
Celgene
Takeda